Otkrivanje Hadrijanova sestercija na Zrinjevcu

U sklopu akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ na zgradi Županijskoga suda na Zrinjevcu postavljen je odljev rimskoga novčića pronađenoga na istoj lokaciji u 19. stoljeću.

Maturanti Klasične gimnazije – Andrija Živković, Antun Habajec, Ian Grgić, Jakov Kalajžić, Lovro Juraga, Luka Radić Car i Mislav Graonić – prisustvovali su u subotu 15. prosinca otkrivenju replike sestercija. Prigodno kostimirani maturanti pod vodstvom profesorice Dubravke Matković izveli su kraći recital o životu cara Hadrijana čiji se portret nalazi na sesterciju. Dio njihova recitala izgovoren je na latinskome jeziku. Antun Habajec u ulozi cara Hadrijana izveo je kratki monolog iz Hadrijanovih memoara autorice Marguerite Yourcenar. Događaju je prisustvovala dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević kao i predsjednik Županijskoga suda Ivan Turudić.

Članovi novinarske skupine Klasične gimnazije razgovarali su s Ozrenom Domiterom, jednim od glavnih organizatora akcije, da bi doznali više o spomenutoj akciji.

Koji je bio glavni motiv za pokretanje akcije „Zagreb dok ga još ni bilo“?

O: Akcija je stara zapravo 28 godina, 1990. godine su Nenad Jandrić, Željko Kovačić i (nažalost pokojni) doktor znanosti Zoran Gregl počeli otkrivati javnosti lokalitete na kojima postoje tragovi života iz davnoga doba. Njihova intencija zapravo je bila krajnje jednostavna: obilježiti lokacije u gradu Zagrebu na kojima su pronađeni spomenici iz davnih ili pradavnih vremena.

Kako se Hadrijanov sestercij uklapa u akciju?

O: U sklopu akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ provodi se jedna mala podakcija koja se naziva „Rimski carevi u Zagrebu“. Novca poput ovog bilo je mnogo, svatko ga je zapravo imao u svojemu džepu, tako da na području grada Zagreba imamo svjedočanstva o nekoliko mjesta na kojima su pronađeni novčići. Osim danas otkrivenog brončanog sestercija cara Hadrijana pronađen je i novac careva Dioklecijana i Domicijana (novac cara Dioklecijana postavljen je uz ulaz Bonbonnière Kraš na Trgu bana Jelačića). Sve su to lokacije na kojima su slučajno pronađeni ostaci tog novca.

 Kad smo već kod novčića, molimo Vas opišite sestercij izložen ovdje na današnjem otvorenju.

O: Temeljna rimska nominala u to doba je as, a sestercij ima vrijednost dva i pol asa, odnosno četvrt denara, koji ima vrijednost deset asa. Vrijednost novca nije samo nominalna, ona je i materijalna, tako da je ovaj sestercij nešto veći od asa. Isto tako, iskovan je u bronci, dok su recimo denari imali veći udio srebra u sebi. Veza između nominalne i materijalne vrijednosti novca uvijek je ista – novčanica od tisuću kuna vrijedi tisuću kuna, između ostalog, zato što je veća od novčanice od deset kuna. Ovdje na otvorenju izložen je samo avers (prednja strana) novčića na kojoj je portretiran car Hadrijan sa zrakastom krunom na glavi. Sestercij ima posebnu vrijednost jer je on i određeno ikonografsko svjedočanstvo jer vrlo pouzdano znamo tko je prikazan na tom novčiću, što nije sa svim ostacima uvijek slučaj (na primjer, nekakvom kipu ne možemo dati takvo ikonografsko značenje bez dodatnog arheološkog konteksta, dok je ovdje jasno da je prikazan car Hadrijan, uključujući i njegovo ime koje piše iznad njegovog portreta na aversu).

Što nam sestercij može reći o položaju zagrebačkog područja u vrijeme iz kojega novčić dolazi?

O: Nažalost, apsolutno ništa, zato što je riječ o slučajnom pronalasku. Pouzdano znamo da tragova urbaniteta u antičko vrijeme u Zagrebu nema. Da bi se naselje u rimsko vrijeme smatralo gradom, ono mora imati određene fizičke, odnosno prostorne odlike grada – forum, baziliku, terme, teatar i/ili amfiteatar. Na ovom području je ledina, dosta močvarno područje na kojem nije bilo takvih struktura. Najbliže urbanitetu bila bi Andautonija, dakle današnje Šćitarjevo, koje se teoretski može smatrati pretečom današnjega Zagreba. Najveći urbani centri u blizinu u to su vrijeme bili Ptuj i antički Sisak, odnosno Siscia. Ovo je potpuno slučajni pronalazak – baš kako sam i rekao na samom otvorenju, ovaj novčić je tu zato što ga je netko ovdje izgubio. Ima više ovakvih slučajnih pronalazaka na području Zagreba, što ukazuje na to da se ovdje odvijao život, samo ne onaj urbanoga tipa.

Kako je došlo do pronalaska novčića?

O: 1877. godine na ovoj lokaciji postavljeni su temelji za zgradu Sudbenog Stola i prilikom iskapanja uočen je trag rimskog novca. On je bio predan Narodnom muzeju u Zagrebu (današnji Arheološki muzej njegov je izravni nasljednik) i original tog novca koji je ovdje pronađen čuva se u Numizmatičkom kabinetu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Mi smo danas na ovaj objekt, tu gdje je novčić pronađen tijekom kopanja temelja, interpolirali ploču s uvećanom kopijom tog rimskog novca.

Planirate li kakve akcije slične ovoj u budućnosti?

O: U sklopu akcije „Zagreb dok ga još ni bilo“ imamo još mnogo planova. Ono što bismo voljeli ostvariti već sljedeće godine je postavljanje miljokaza, dakle putokaza ili smjerokaza koji je pronađen u naselju Sopnica Jelkovec uz rimsku cestu, a postavljen je za vrijeme vladavine cara Maksimilijana I. (kolokvijalno znanog kao Maksimilijan Tračanin). Osim tog antičkog spomenika, voljeli bismo postaviti i najstariji antropogeni spomenik u sklopu akcije, a to je jedna brončanodobna ostava u Dežmanovu prolazu, čija je starost otprilike 3 000 godina. S preko 120 poznatih lokaliteta koji svjedoče o životu na ovim prostorima u doba dok Zagreba još nije bilo mislim da nam je izbor stvarno širok i osebujan, tako da vjerujem da, za koju se god varijantu odlučili, bit će dobro.

 

Hvala Vam!

 

FOTO Fran Košpić

Moglo bi Vas zanimati:  Virus književnosti - susret s piscima regije Magreba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *