Australija u paklenim požarima

KLIMATSKA KRIZA UZROK POŽARA KATAKLIZMIČKIH RAZMJERA

Brojke su nemilosrdne. Poginulo najmanje 28 ljudi, uginuo nemjerljiv broj životinja. Uništeno više od 6000 stambenih objekata, izgorjelo područje oko 10 milijuna hektara.

Ogromne štete za australsko gospodarstvo, ali i za makroekonomiju

Dosad je većini svijeta poznata pojava opasnih australskih požara koja je zadobila priličnu medijsku pozornost nakon više od tri mjeseca borbe. Izvori govore o završnoj fazi odupiranja od potpunoga razdora te se čini kako dolaze do rješenja i mogućnosti kontrole nad spomenutom situacijom. Situaciju nisu izvidjeli samo mediji, već mnoge utjecajne i popularne javne osobe poput pjevačice Rihanne koja je 6. siječnja 2020. izrazila svoju tjeskobu u jednome tweetu, naravno, s tužnim emotikonom.

Posljedice požara u Australiji užasavajuće su – požarom je zahvaćeno više od osam milijuna hektara zemlje što je površina veća od ukupne površine Republike Hrvatske.

Najnoviji podatci govore da je, prema onome što je poznato, poginulo najmanje 28 ljudi te su ozlijeđeni i uginuli nemjerljivi brojevi životinja. Usto, uništeno je više od 6000 stambenih objekata te se izgorjelo područje procjenjuje na između 8,4 i 10 milijuna hektara, što će nesumnjivo uzrokovati znatne štete za australsko gospodarstvo. Analitičari su trenutačno procijenili štetu na otprilike više od 4,4 milijarde američkih dolara, ne računajući uopće daljnje makroekonomske neprilike uzrokovane onečišćenjem atmosfere, što će izravno utjecati na kapacitet koji u budućnosti mogu doseći poljoprivreda i turizam, a najveća je tragedija u tome što sezona požara nije ni blizu kraju jer traje od lipnja do svibnja. Zagađenje zraka pogodilo je oko 30 % australskoga stanovništva. Turizam je doživio ozbiljan pad zbog dima i opasnosti od širenja požara. Uz tako veliki rizik odmor u Australiji ne doima se kao ugodan te se u slučaju uzbune ponajprije ne čini kao zabavna i privlačna avantura koju bismo htjeli doživjeti. K tomu, kako su razmjeri manjka padalina jednostavno golemi i zagađenje ne omogućava normalan razvoj uobičajenim biljkama, naglo se povisuju cijene svježemu voću i povrću. Radnici su ugroženi te imaju ograničeno i kraće radno vrijeme kako ne bi oboljeli od trovanja ugljikovim dioksidom ili drugim plinovima, što posredno šteti njima zbog manje plaće te državi koja će prije ili kasnije morati financirati njihovo liječenje.

Australija – primjer apokalipse zbog zanemarivanja klimatskih promjena

Kao uzrok katastrofe primarno se uzimaju klimatske promjene, tj. najveće suše i povećanje temperature od početka prošloga stoljeća. Predsjednik australske Vlade Scott Morrison obećao je donirati dvije milijarde dolara kako bi popravili štetu, no bit će raspoređene na dvije godine. Povrh svega, on i Vlada relativno su nedavno najavili da planiraju udvostručivanje njihova izvoza ugljena u svijet iako je Australija najveća izvoznica toga neobnovljivog izvora energije. Požari su najvećim dijelom u Novom Južnom Walesu i zapadno od Sydneyja te se Canberra smatrala najzagađenijim gradom na svijetu jer su razine smoga i dima bile dvadesetak puta veće od rizičnih. Emisije stakleničkih plinova mjerene od kolovoza jednake su približno polovici godišnjih emisija cjelokupne Austalije i klimatolozi govore o gotovo nemogućem hipotetskom oporavku šuma jer bi za ponovni razvoj takvoga krajolika bila potrebna desetljeća da nema pojačanih promjena u ekološkom sustavu i sastavu zraka te vode. Koali, jednoj od dviju australskih nacionalnih životinja, također prijeti izumiranje zbog čak 30 % izgubljenoga staništa te otprilike 20 000 uginulih koala u njihovim rezervatima, što je bitno smanjilo njihovu populaciju. Ujedno klimatolozi najavljuju kako bi uskoro to mogla postati naša svakodnevica. Upravo zbog takvih razloga možemo svjedočiti hrabrosti brojnih volontera u vatrogasnoj službi kao što su Kate Robbinson Williams koja je, iako je dvadesettrogodišnjakinja u 14. tjednu trudnoće, odlučila izići i pripomoći u gašenjima požara.

Ljudi izvan australske vatrogasne službe ne mogu nužno izravno pomoći, no ono što mi možemo učiniti jest mnogo jednostavnije i manje drastično za naše živote: recikliranje plastike i kupovanje svakodnevnih proizvoda od bioloških materijala. Jasno, skuplje je i nepraktičnije, a znamo da je ovaj svijet baziran na brzini i, u suštini, pragmatizmu, ali ipak ono što nedostaje ljudima danas jest vizija u budućnost koja zapravo govori o potrebitosti činjenja trivijalnoga koraka da bismo nastavili živjeti upravo na tlu na kojem se nalazimo.

FOTO: canva.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *