Klima se mijenja, promijenimo se i mi!

Onečišćenje mora i oceana, podizanje razine mora, klimatske promjene… Sve su ovo pojmovi o kojima se učestalo govori i piše, no postavlja se pitanje što je svatko od nas spreman učiniti za spas svoje planete.


Od obične djevojke do svjetski poznate klimatske aktivistice

Prije samo godinu i pol tada petnaestogodišnja Šveđanka Greta Thunberg nije otišla u školu. Sjela je ispred Švedskog parlamenta kako bi prosvjedovala zbog klimatskih promjena i inercije vlade. Čin Grete Thunber nije prošao neopaženo. Inspirirala je milijune mladih diljem svijeta. Tako je nastao poznati pokret Fridays for Future još poznat i kao School Strike for the Climate. Učenici, kao i Greta, petkom ne bi otišli u školu. Umjesto toga izašli bi na ulicu s transparentima upozoravajući vladu na eskalirajući problem te ih pokušavali potaknuti na njegovo rješavanje.

U borbi ne zaostaju ni hrvatski učenici

U brizi za svoju budućnost hrvatski se učenici nisu ustručavali odazvati školskom štrajku za klimu. Tako ih se na tisuće okupljalo noseći transparente i šireći važnu misao. Prosvjedovalo se u Zagrebu, Osijeku, Križevcima, Varaždinu, Puli i na Visu. Naime, štrajk nije samo inat mladih prema starijima, već je reakcija na ljudski doprinos klimatskim promjenama. On služi kao podloga da se pošalje poruka kako bez adekvatne brige za okoliš nema smisla raspravljati o drugim globalnim problemima. Naš štrajk podržali su brojni hrvatski znanstvenici među kojima se ističe meteorolog Zoran Vakula.

I mi smo krivi

Da, klimatske promjene jesu geofizička pojava, ali suvremeno društvo – i to svaki njegov član –  krivac je za njih. Krčenje šuma, spaljivanje fosilnih goriva za industrijske procese, stoljetna automobilska kultura, pretjerani konzumerizam samo su neki od primjera kako pojedinac doprinosi ugrožavanju klimatskog sustava. Klimatske promjene nisu problem samo siromašnom dijelu svijeta gdje ljudi u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama klimatskih promjena.

Klimatske promjene ne utječu samo na siromašne dijelove svijeta: u nekim je razvijenim krajevima povećana stopa smrtnosti povezana s toplinskim valovima i sušama. Osim toga, požari postaju sve veća prijetnja današnjim ekosustavima i čovjekovu opstanku.

Klimatske promjene negativno utječu i na razvijenije zemlje: u nekim je regijama povećan broj umrlih povezan s vrućinom i sve intenzivnijim toplinskim valovima te sušama. Ugrožene su i biljne i životinjske vrste: mnoge vrste životinja preselile su se na nova staništa, a ako temperature i dalje budu nekontrolirano rasle, nekim biljnim i životinjskim vrstama prijeti rizik od izumiranja. Dolazi i do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju što uzrokuje značajnu materijalnu štetu i opasnost za stanovnike obalnih gradova.

U 2020. bez jednokratne plastike

U šest je godina proizvedeno je osam MILIJARDI tona plastike. 
Zagađenost mora, oceana i gradova plastikom postala je vrlo zabrinjavajuća.

Onečišćenje plastikom jedan je od gorućih problema. Vlade članica EU odlučile su zabraniti prodaju proizvoda od jednokratne plastike od sljedeće godine.

EU je svojim članicama dala rok do 3. srpnja 2021. za zabranu proizvoda od jednokratne plastike. Zabrana će važiti za plastične štapiće za uši, štapiće za miješanje napitaka, pribor za jelo, tanjure, slamke, spremnike za hranu i napitke, čaše od stiropora te proizvode od oksorazgradive plastike koja se se raspada u oku nevidljivu mikroplastiku. Popis bi se mogao proširiti i na plastične vrećice. Vlada Republike Hrvatske planira među prvima zabraniti ove proizvode. Provođenje ovog zakona očekuje se u drugom kvartalu 2020. godine, a zabrana će se odvijati postepeno. Naravno, ukidanje jednokratne plastike tek je malen korak, ali je značajan u spašavanju našega planeta, a i našega zdravlja. I značajan je za sve učenike koji su prisustvovali školskome štrajku.

Može li jedna osoba napraviti razliku?

Naravno da može. Iako nije u našim rukama da donosimo zakone o plastičnim proizvodima, postoje i drugi načini kako možemo pomoći Zemlji i ujedno sebi. Primjerice, postoji pokret Zero Waste koji potiče ponovnu upotrebu stvari, kompostiranje i što manju proizvodnju otpada. Pokret se zalaže za kupovinu samo nužno potrebnih stvari koje su zapakirane u minimalno ambalaže. Prednost pokreta je ušteda novca jer smanjenjem otpada smanjujemo i troškove. A osim uštede novca sprječavamo dodatno zagađenje okoliša što štiti zdravlje ljudi i čuva ekosustav.

U današnjem društvu troši se previše resursa, a nepotrebni materijali završavaju na odlagalištima koja rastu iz godine u godinu. Nažalost, mnogo smeća završi u morima i oceanima. Stoga kompostirajte i reciklirajte što god možete. Nepotrebnu odjeću donirajte ili poklonite. Umjesto plastičnima koristite se platnenim vrećicama, a hranu čuvajte u staklenim teglicama. Ne trošite novac na papirnate ručnike, već kupite nekoliko kuhinjskih krpi.
Preobražaj u neproizvođale otpada (Zero Waste) neće se dogoditi preko noći, no prije ili kasnije ćete se prilagoditi svojem bezotpadnom životu.

FOTO: Leonid Danilov i Markus Spiske (izvor: canva.com)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *