Komentar na trend trolanja na društvenim mrežama

U LEGLU TROLOVA

 

Trolanje je uredski posao za koji je jedini uvjet biti vješt u pisanju propagandnih komentara i pritom potisnuti prigovor savjesti.

 

U ovo ugodno, blagdansko vrijeme predizbornih kampanja i beskrajnih političkih prepucavanja napunila sam osamnaest godina. Donedavno u potpunosti zanemarujući političku scenu u Hrvatskoj, a i svijetu, kao novopečena odrasla osoba s pravom izlaska na izbore, odlučno sam počela čitati domaće i strane novine kako bih isklesala vlastito stajalište koje se temelji na provjerenim činjenicama te na taj način doprinijela svojim sigurnim glasom stvaranju pravednije, svjetlije budućnosti. Kao klasičan primjerak korisnika Facebooka počela sam i na toj društvenoj mreži pratiti relevantne portale kako ne bih propustila nijednu udarnu vijest. Nažalost, vrlo sam brzo potpala pod utjecaj društvenih mreža i zatekla sam se kako umjesto članaka čitam komentare. Potpuno naivna i gotovo djetinjasto otvorena svačijoj interpretaciji određenog političkog pokreta i simbola, našla sam se u vrtlogu rastrganih, nedorečenih misli i stajališta iz kojeg je bilo teško izvući se. Više nisam procesirala provjerene informacije – sad sam trošila vrijeme pokušavajući razlučiti koji su komentatori u pravu, a koji ne. Tek mi je pred kraj mog kratkotrajnog političkog njuškanja sinulo da možda nisu sve komentare napisali savjesni pojedinci. K tome mi je bilo apsurdno koliko vremena su neki od njih ulagali u pisanje silnih primjedbi ili, s druge strane, dobrovoljnih reklama. Je li moguće da se nisu svi tamo našli slučajno?

 

Misliti trolovom glavom lakše je nego misliti svojom glavom

Trolovi nastoje svojim djelovanjem proširiti i osnažiti stajališta određenih (političkih) struja tako da radnici (”trolovi”) putem lažnih profila na društvenim mrežama svojim komentarima podjaruju naivne žrtve i izazivaju sukobe.

Popularno nazivane farmama trolova, organizacije su to koje nastoje svojim djelovanjem proširiti i osnažiti stajališta određenih (političkih) struja tako da radnici (”trolovi”) putem lažnih profila na društvenim mrežama svojim komentarima podjaruju naivne žrtve i izazivaju sukobe među neistomišljenicima te utječu na javno mišljenje. Trolanje je opasno zbog niza razloga, prvenstveno zbog širenja lažnih informacija kojima trolovi potkrepljuju svoje optužbe, a često dolazi i do nasilnoga ponašanja na mreži (cyberbullying) da bi se podigla što veća prašina u komentarima.

Za ovu je djelatnost šira javnost saznala uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine u kojima su veliku ulogu odigrali upravo trolovi zaposleni u ruskoj organizaciji IRA (Internet Research Agency). U nekoliko smjena tijekom cijelog dana pisali su komentare u kojima optužuju Hillary Clinton za rasističke ispade, uzdižu Trumpa i njegove glasače ili pak zaključuju da nema smisla birati ”manje od dva zla” i da je najpametnije – uopće ne glasati. Takve su parole itekako doprle do ušiju nesigurnih građana. Kako ne biste pomislili da su farme trolova neorganizirane skupine besposličara, bitno je naglasiti da je rad IRA-e podijeljen na brojne odjele uključujući Odjel za analizu podataka, Odjel za financije, Grafički odjel i Upravljački tim, a sama agencija imala je budžet od više milijuna dolara.

Domaći trolovi – mit ili stvarnost?

Osim IRA-e koja djeluje u svjetskim razmjerima, nije tajna da su i domaće farme, koje zapošljavaju lokalni političari, jednako utjecajne. Primjerice, ukrajinski je novinar Vasyl Bidun odlučio zaposliti se kao trol na farmi koja ima dva naziva – Doping  i PRagmatico – uoči parlamentarnih izbora u Ukrajini 2019. godine. Treba znati da ni pod kojim od spomenutih naziva ova organizacija nije registrirana kao poduzeće. Bidunu je  na razgovoru za posao, koji je održan u stanu prosječne stambene zgrade u Kijevu, radno mjesto ponuđeno istog trenutka, bez upita o obrazovanju ili radnom iskustvu. Plaća od 9000 ukrajinskih grivnja, što iznosi otprilike 2500 kuna, prosječna je blagajnička plaća u Ukrajini, a radnicima se redovito isplaćivala ispod pulta pod izlikom da je tvrtka i dalje u procesu registracije. Bidun je u mjesec i pol rada shvatio da se u otvaranje i uređivanje lažnih profila ulaže velik trud, od odabira slika do prikupljanja prijatelja i pisanja statusa, a teme o kojima će određeni botovi pisati pristižu im na e-mail od nadređenih uz temeljite upute o problematici na koju će se osvrtati. Poražavajuće je da su čak i progresivni političari poput Sviatoslava Vakarchuka, popularnoga ukrajinskog glazbenika koji je javno progovarao protiv taktike trolanja, odlučili iskoristiti blagodati ovih modernih propagandnih tehnika. Kad se bilo kojeg političara pak priupita o korištenju usluga trolanja, u pravilu uvijek dolazi do kolektivnog gubitka pamćenja. Nitko ništa nije vidio i nitko ništa nije čuo. Čak i hrvatski političari poput članova HDZ-a, nakon optužbi za trolanje na temelju snimaka zaslona na kojima su vidljive objave u grupi Mladež HDZ-a gdje jedan član savjetuje ostalima da „krenu u borbu na društvenim mrežama”, sve su demantirali i izjavili vrlo oštro da je u pitanju fotomontaža, iako već postoji presuda zbog HDZ-ovih taktika manipulacije na internetu.

U ovoj deprimirajućoj priči o zlouporabi društvenih mreža kojom se koriste visokomoralni političari ipak nije sve tako tmurno. Prema poljskoj Zakladi novinara većina zaposlenika u njihovoj lokalnoj farmi zvanoj Cat@Net bili su invalidi. S obzirom na to da se ”posao” obavlja putem računala, a potreba za fizičkom aktivnošću praktički ne postoji, ta informacija nije začuđujuća. Da nije ilegalno, manipulativno i prepredeno, bilo bi dirljivo.

 

Nekada retoričari, danas trolovi

Trolovi predstavljaju stvarnu opasnost za percepciju istine i činjenica u društvenoj svijesti.

Iako bi moj unutarnji protivnik interneta i tehnologizacije volio okriviti isključivo društvene mreže za nastanak ovakve propagande, ta bi izjava bila daleko od istine. Početci političkog i društvenog trolanja sežu još u antičku Grčku. Platon u svom dijalogu Gorgija prikazuje verbalno sukobljavanje Sokrata sa sofistima, profesionalnim poučavateljima vještine govorništva, odnosno retorike. On nastoji dokazati da iza njih ne stoji puko znanje, već umijeće uvjeravanja, a riječima se koriste kao sredstvom manipuliranja narodom. Filozofi su zato sofiste smatrali varalicama čiji je zadatak bio naučiti studente vještom laganju. Platon čak predviđa da će retoričari uzdrmati temelje demokracije i narušiti mir i blagostanje u državi, a same sebe osuditi na vječni život u Tartaru.

Ono što su nekad bili retoričari, danas su trolovi. Iako danas ne mislimo da će zbog svoga djelovanja završiti u paklu, zaista predstavljaju stvarnu opasnost za percepciju istine i činjenica u društvenoj svijesti. Kad naiđemo na sumnjiv komentar, nije naodmet prijaviti profil njegova vlasnika. Ipak, najsigurniji način na koji se možemo izboriti za održavanje zdravog razuma je učenjem, znatiželjom i cjeloživotnim razvijanjem kritičkog mišljenja.

FOTO: Christian Wiediger (izvor: Unsplash)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *