Otvorena klima – policy lab

INTERVJU S TAMAROM PUHOVSKI I ANDREWOM DALGLEISHOM

Klimatske promjene. Tema koja u mnogima budi ili strah ili bespomoćnost. No, pitanje koje se svi postavljaju je što zapravo mogu napraviti.

TRODNEVNA RADIONICA ZA MLADE

Velike svjetske organizacije uhvatile su se ukoštac s tim problemom i usvojile različite ciljeve koji bi trebali dovesti do pozitivnih rezultata. Ali što je s mladima? Mnogi mladi danas misle da se klimatske promjene njih ne tiču jer se pitaju što oni zapravo mogu napraviti: ne mogu donijeti zakone i ne mogu utjecati na političare. Iz njihove perspektive jedino što im ostaje je reciklirati i čekati da se zaposle. No Impact House ne slaže se s tim. Ova organizacija čvrsto vjeruje da mladi imaju moć i ako im se daju pravi alati mogu dosta toga promijeniti. U skladu s tim Impact House je u suradnji s Britanskim veleposlanstvom organizirao trodnevnu edukaciju s ciljem da mladi nađu rješenje za rastući problem klimatskih promjena i da ga zagovaraju donositeljima odluka. O edukaciji koju sam i sama pohađala razgovarala sam s Tamarom Puhovski, organizatoricom trodnevne edukacije.  

GDJE IMA VOLJE, IMA I NAČINA

Što vas je potaknulo na organizaciju ovog projekta? 

Smatrala sam da je tvrdnja da su mladi nezainteresirani za javne politike (primjerice u području klime) netočne i da je na nama odgovornost jer mladima ne nudimo ni sadržaj ni alate s kojima bi mogli mijenjati politike. Zato smo pripremili trodnevnu edukaciju i omogućili mladima da svoja rješenja zagovaraju onima koji donose odluke. Naime, koliko god nas politika frustrira i ne želimo se baviti njome, na žalost, što se mi manje bavimo njome, ona će se više (i bez našeg doprinosa i kontrole) baviti nama.  

Možete li ukratko opisati edukaciju i od čega se sve sastoji? 

Tijekom četiri dana radili smo na raznim elementima koji su potrebni za izradu dobrih rješenja, a to su istraživanje, pretraživanje otvorenih podataka, fact checking (provjera istinitosti i ispravnosti informacija), promišljanje o preprekama koje stoje na putu do rješenja, te izrada promišljenih rješenja. Potom smo učili zagovaranje i lobiranje, dakle kako utjecati na one koji donose odluke da prihvate naša rješenja.

 Jeste li zadovoljni rezultatima? 

Jako smo zadovoljni rezultatima, svi smo impresionirani time koliko su mladi predano radili, kakve su odlične ideje imali i kako su se za njih borili. 

” U Hrvatskoj je potrebno još mnogo raditi napoboljšanju javne politike u području klimatskih promjena”, ističe Tamara Puhovski.

 Zašto ste odabrali baš temu klimatskih promjena? 

Zato što  je jako važna, a važna je i mladima. Osim toga, u Hrvatskoj treba još puno raditi na poboljšanju javne politike u području klimatskih promjena.

 Kako je došlo do suradnje s britanskim veleposlanstvom? 

UK je zemlja koja je prva proglasila Climate Emergency Act, zemlja je to koja već dugo radi na politici Beyond Plastic. To je i zemlja koja je jedna od prvih u svijetu u suvremenom načinu dizajniranja javnih politika, pa je tako veleposlanstvo odlučilo financirati projekt koji je predložio naš Impact House. Tako smo dobili i britanskoga stručnjaka iz Policy Laba koji u suradnji s građanima oblikuje nove politike da mladima prenese svoje znanje. 

Mislite li da će biti još ovakvih projekta? 

Osobno i profesionalno mislim da je smisao života da iza sebe ostavimo nešto bolji svijet i da generaciji koja dolazi bude nešto lakše da i oni ostvare ono što smatraju da će unaprijediti svijet.Zato sam uvjerena da će biti još ovakvih projekata. Impact House radi tijekom godine za klijente da bi jednom godišnje mogao uložiti u projekt koji smatra da značajno doprinosi tom cilju. Open Climate Lab bio je naš prvi policy lab, a već sada radimo na digitalnoj verziji policy laba.

MLADI IMAJU KLJUČ PROMJENA U SVOJIM RUKAMA

Isto tako, imala sam jedinstvenu priliku intervjuirati britanskoga veleposlanika Andrewa Dalgleisha. Veleposlanik Dalgeish je u Republici Hrvatskoj od 2016. godine. Karijeru je započeo na Odjelu za socijalno osiguranje 1998. godine. Radio je u Odjelu za okoliš, hranu i ruralna pitanja i u Predstavništvu Velike Britanije u Europskoj uniji (UKREP) do 2008. godine. No, prije nego što je preuzeo ulogu britanskog veleposlanika u Hrvatskoj, veleposlanik Dalgeish bio je zamjenik britanskog veleposlanika u Južnoj Koreji, a imao je i još jedan važan posao. Radio je kao šef odjela za strategiju Europske unije, pružajući strateške savjete ministru vanjskih poslova Velike Britanije o pitanjima unutarnje politike EU-a.    

Zašto je Britansko veleposlanstvo ušlo u suradnju s Impact Houseom?  

Klimatske promjene su ogroman prioritet za Veliku Britaniju, ali i za cijeli svijet, a ove godine pogotovo zbog konferencije stranaka (COP26) u Glasgowu. Željeli smo uključiti  sve dijelove hrvatskog društva za koje mislimo da će uložiti energiju u realizaciju ambicioznog programa za Hrvatsku kako bi smanjila svoje klimatske emisije. Željeli smo angažirati mlade ljude jer znamo da strastveno vjeruju u važnost klimatskih promjena. Ako ste veleposlanstvo, mladi ljudi misle da ste dosadni. Ako ste Impact House, imate doseg. Mi možemo nešto staviti na našu FB stranicu ambasade, no nitko to ne bi primijetio osim mog oca. No ako možemo koristiti Impact House da bismo se povezali s mladima, to je nešto sasvim drugo.

Zašto je uključivanje mladih u ovakve projekte ključno? 

Mladi ljudi strastveni su u vezi s ovakvim projektima. Oni vide da je ovo njihova budućnost, koju moja generacija i prethodna generacija uništavaju klimatskim emisijama. Ljuti su i motivirani nešto poduzeti,i ajmo biti iskreni, oni su sutrašnji birači. Ne želimo da su samo ljuti, želimo da budu usredotočeni, dobro informirani i spremni gurnuti vlade i političke stranke u određenom smjeru. Ako čekamo da navrše 50 godina, vjerojatno će biti prekasno jer će biti zaokupljeni drugim problemima. Mladi gledaju svijet boljim vidom nego itko prije, mogu vidjeti na internetu što se događa i mogu vidjeti da toliko toga ide po krivu. Zato možemo surađivati i možemo pokušati popraviti stvari.  

TREBAMO DJELOVATI PRIJE NO ŠTO IZUMREMO

Zašto je tema klimatskih promjena važna upravo sada? 

Veleposlanik Dalgleish ističe da su brze promjene nužne, inače bi čovječanstvo moglo izumrijeti.

Ta je tema važna posljednjih 30 godina, ali mislim da ljudi tek sad počinju uočavati stvarne učinke klimatskih promjena. Ove godine u Hrvatskoj nismo imali zimu, vidjela si požare u Australiji, vidjela si uragane koji jačaju u SAD-u na Karabinima, tajfune u jugoistočnoj Aziji. Jasno je da se način na koji svijet i klima funkcionira mijenja i jasno je da će imati utjecaj na čovječanstvo. Prekasno je da zaustavimo klimatske promjene koje su se već dogodile. Pitanje je možemo li djelovati dovoljno brzo da ih zaustavimo prije nego što postanu toliko opasne da izumremo. Sada je vrijeme za donošenje odluka: za promjenu proizvodnje energije, za promjenu načina života tako da smo ugljično neutralni. Ali to moramo učiniti sad.  

Vjerujete li u to da će se stvari promijeniti? 

Uvjeren sam da će se svari promijeniti jer će se na kraju dana sve svesti na ekonomsku računicu. To znači da će puno više koštati prilagodba na klimatske promjene nego smanjenje ugljičnih emisija. Postoji veliki rast u industrijama koji proizvode tehnologiju s niskim udjelom ugljika. U Velikoj Britaniji taj sektor raste četiri puta brže nego bilo koji drugi dio ekonomije. Drugim riječima, novac se može zaraditi smanjenjem emisija ugljika i to je izvor moga optimizma.

Kako britanska vlada kreira svoju politiku i zakone o klimatskim promjenama? 

 Sve nove zakone i javne politike koje usvajamo želimo temeljiti na što većem broju dokaza. Postoji politički svijet koji nalaže da moramo učiniti nešto u vezi klimatskih promjena, ali mora postojati i znanstveni korpus ili izvor dokaza koji kaže što bismo trebali učiniti. Jedan od problema u svijetu je taj da se zakoni smatraju jedinim odgovorom na postojeće probleme. Primjerice, zakon „Zabrane ugljika“ je problematičan.  Ne može se samo tako zabraniti ugljik, treba biti razuman i smisliti održiv put do cilja. Naš zakon kaže da ćemo do 2050. biti ugljično neutralni i to je pravno obvezujuće, pa zato imamo carbon budget. To ne znači da smo dobili određenu količinu novca koju trošimo na ugljik, nego u skladu s budžetom određujemo dozvoljenu količinu ugljika i način njegove proizvodnje. Energetski sektor će morati smanjiti proizvodnju, prometni će morati smanjiti potrošnju da bismo ostali unutar budžeta. Zatim će svake sljedeće godine budžet biti sve manji. O kreiranju javnih politika o klimatskim promjenama informiraju nas neki od najboljih znanstvenika s najboljih sveučilišta u Velikoj Britaniji. Oni nam govore što moramo učiniti i kojom brzinom da bismo postigli svoje ciljeve.  

Koliko vremena treba da se donesu takvi zakoni i javne politike i da se provedu? 

Taj proces ne mora nužno trajati dugo. Kad smo usvojili Zakon o klimatskim promjenama, nevjerojatno je brzo prošao kroz naš parlamentarni sustav jer su se svi složili da moramo nešto poduzeti. Dakle, došlo je do sporazuma među strankama, svi su se složili da moramo imati zakon koji smanjuje naše emisije ugljika. Taj je dogovor u principu prošao vrlo brzo, ali moramo biti spremni na to da ćemo mijenjati ovaj zakon i da ćemo ga morati poboljšati i biti ambiciozniji nego što smo prvobitno mislili. Ipak, glavno je brzo započeti s akcijama. 

Ono što traje dugo je postizanje međunarodnog sporazuma da se nešto učini. U Velikoj Britaniji smo rekli da ćemo ionako smanjiti svoj ugljik. Javno izgovaramo da je to naša obveza i izazivamo vas Kina, Japan, Indija, Sjedinjene Američke Države, Kanada…da se i vi obavežete na sličan način, jer ako to učinimo svi zajedno, moći ćemo ostvariti cilj. 

PLASTIKA JE ITEKAKO HRVATSKI PROBLEM

Jeste li primijetili neke probleme u Hrvatskog ekologiji na koje nitko ne obraća pozornost, koje bi ste vi promijenili da imate moć? 

Rekao bih da klimatske promjene nisu ekološki problem broj jedan u Hrvatskoj. Hrvatska proizvodi 0.06% emisija ugljika u svijetu – nema teške industrije i to je majušan iznos. Postoji jedna toplana na ugljen, što znači da se određeni dio energije već proizvodi putem hidroelektrana. Kao što sam već rekao, postoje odlične mogućnosti ovdje. Hrvatska bi mogla razmišljati o razvoju solarne industrije i industrije primjene vjetra (vjetrenjače). Nije li ovo sjajna država za solarnu industriju? Pretvorimo ovo u odličnu ekonomsku priliku! Postanimo bolji u proizvodnji solarnih panela. Radeći to ne moramo više ovisiti o našoj toplani na ugljen. Možemo krenuti naprijed.  

Zagađenje plastikom jedan je od problema o kojima je nužno podizati svijest građana.

Ipak, u Hrvatskoj postoje drugi problemi kao što je zagađenje plastikom, prvenstveno na obali. Podizanje svijesti o tome moglo bi biti korisno jer se radi o globalnom problemu. Plastika ne mora nužno dolaziti iz Hrvatske, ali je hrvatski problem sada. Ista je stvar s klimatskim promjenama. Nije ih Hrvatska sama uzrokovala, ali joj je u interesu da ih zaustavi. Umjesto da kažemo to nije naš problem, mi govorimo to je svačiji problem -i moramo raditi zajedno da ga riješimo!

 Mislite li da će se nešto dugoročno promijeniti u odnosu na donositelje odluka u Hrvatskoj pošto im predstavimo svoje ideje? Mislite li da će se nakon ovoga više brinuti o razmišljanjima mladih? 

To će biti spor proces i moramo dati ljudima vremena. Vjerujem da će nastavljanjem ovakvih projekata političarima postati jasnija važnost slušanja mladih jer su oni sutrašnji birači i imaju pravo na izražavanje svojih mišljenja. Stvar je u tome što ste generacija koja razmišlja drugačije od prethodnih generacija i imate drugačija rješenja za ove probleme. Vjerujem u pozitivne utjecaje mladih na politiku, ali to se neće dogoditi preko noći. Ključna stvar koju morate zapamtiti je da kad prestanete biti mlada osoba, prema novim generacija se odnosite s istim poštovanjem s kojim ste željeli da se prema vama odnosi. 

 Postoji li neko pitanje na koje bi ste možda željeli odgovoriti, a koje vas nisam pitala? 

Svima koji će čitati ovaj intervju želim poručiti da snažno vjerujem u inteligenciju mladih u Hrvatskoj. To se može vidjeti posvuda. Često se događa da mladi nisu ohrabreni vjerovati u svoju inteligenciju, no oni uopće nisu glupi. Izrazito su inteligentni, no pitanje je koje se promjene mogu potaknuti inteligencijom i vjerovanjem da možeš donijeti promjene. Ne morate se učlaniti u političku stranku ili biti aktivisti, ali možete učiniti neke stvari da biste nešto promijenili. Važno je da vjerujete u sebe i svojeu sposobnost mijenjanja svijeta. Mislim da je to vrlo važno i volio bih vidjeti više toga u Hrvatskoj. Vidim ovu super pametnu djecu koja kažu: moramo napustiti Hrvatsku jer ne možemo napraviti razliku. Ne, ne morate, ovdje možete napraviti razliku sve dok ne odustanete jer vi ste budućnost Hrvatske. 

 DOJMOVI NAKON EDUKACIJE

Nakon edukacije osjećala sam se kao da sam došla do vrha planine. U tri dana je jako teško smisliti rješenje za neke od problema koji prate klimatske promjene. No, svi smo kao grupa uspjeli. Najteže je bilo naše prijedloge rješenja izlagati ljudima koji su u poziciji vlasti kao što su primjerice Ivan Ivanković (Grad Zagreb), Julije Domac (Ured Predsjednika RH), Višnja Grgasović (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), Lovro Bucić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), Tomislav Tomašević (ZG je naš), Dalibor Bišćan (HDZ) i još mnogo drugih. Sama edukacija bila je izrazito zanimljiva. Pokazala mi je da sam koristila jako mali postotak onoga što sam naučila u školi jer nas u školi ne uči kao predstavljati i zagovarati svoje ideje (lobirati). Ne uče nas o samoj političkoj konstrukciji svijeta i ne pripremaju nas za budućnost. Nema veze čime se odlučiš baviti, predstavljanje sebe i svojih ideja je ključno potrebno u svim poslovima. Većina timova je nakon edukacije dobila vizitke od ljudi kojima smo prezentirali ideje jer su željeli nastaviti raditi s nama. Edukacija je dobro osmišljena i napravljena. U cijelome procesu, od pronalaženja informacija do smišljana rješenja i na kraju predstavljanja, nitko nije sam. Cijelo vrijeme okružen si ljudima poput Tamare (Impact House), Sanjana (Policy Designer), Mikolaja Rogalewicz (Fact-checking) i još mnogi drugih. Oni su bili tamo da nam pomognu i usmjere nas. Jako sam zadovoljna edukacijom i ako bude još takvih projekata, svakako ću se prijaviti.  

FOTO: Canva.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *