Učenje klasičnih jezika i njihov utjecaj

ISTRAŽIVANJE PROVEDENO MEĐU UČENICIMA KLASIČNE GIMNAZIJE

Želja za spoznajom što moji učenice misle o ulozi klasičnih jezika u nastavi i cjelokupnom životu potaknula me je na istraživanje koje sam provela kroz četiri generacije u razredima u kojima predajem. Moja pretpostavka prije istraživanja bila je da će starije generacije uvidjeti veću svrhu učenja klasičnih jezika jer su duže u nastavnom procesu i učenju istih, a da će mlađe generacije kod nekih pitanja biti više nesigurne jer će im sama područja ispitivanja biti još pomalo strana. Najviše me je zanimala koleracija s ostalim predmetima i svjesnost prisutnosti klasičnih jezika svugdje oko nas. Nakon obrade rezultata prikazanih u dolje navedenim grafikonima jasno se može vidjeti s kojom se tvrdnjom učenici  potpuno slažu, s kojom samo djelomično, a s kojom se uopće ne slažu.

Gramatički su sadržaji najteži i učenici ih najmanje vole

Prema rezultatima proizlazi da učenici lakše prepoznaju antičke motive u likovnoj umjetnosti nego u glazbenoj jer im je likovna umjetnost zorna i lakše povezuju mitologiju s prizorom na likovnom djelu.  U prepoznavanju antičkih motiva u glazbenoj umjetnosti sve generacije nisu potpuno sigurne da su u tome sasvim uspješne. U pitanjima vezanim uz povezivanje klasičnih  jezika s hrvatskim i ostalim modernim jezicima svi se maturanti  gotovo potpuno slažu da primjećuju utjecaj klasičnih jezika u hrvatskom i drugim jezicima, da lako pepoznaju latinizme i grecizme te lakše uče moderne jezike zahvaljujući poznavanju klasičnih jezika.  Prvi razred očekivano ima najmanji postotak  u pitanjima koja povezuju klasične jezike s hrvatskim i  modernim jezicima jer su tek na početku učenja i poznavanje vokabulara  i etimologije kod njih još nije razvijeno.  Od sadržaja koje učenici vole učiti kroz sve četiri generacije najdraže su im civilizacija i mitologija, a najmanje vole učiti gramatičke sadržaje. Zanimljivo je da je postotak odgovora da se slažu s tvrdnjom da vole učiti gramatičke sadržaje kod sve četiri generacije najniži. Gramatički sadržaji općenito su učenicima daleko najteži u svim jezicima i činjenica je da nastavnik mora dobro promisliti na koji način treba motivirati učenike na učenje istih kao i kontinuirano ponavljanje. Očekivala sam da će ih uz civilizaciju zanimati i etimologija, međutim učenici se u tom pitanju djelomično slažu, a kod prvih razreda je veći problem što još uvijek nemaju spoznaju što etimologija sve obuhvaća i stoga je kod njih odgovor s najvećim postotkom da se uopće ne slažu s navedenom tvrdnjom. Učenje latinskih izreka i poslovica kod učenika je podjednako kroz sve tri razine odgovora. Jedan dio učenika voli ih učiti, drugi ne. Unatoč tome smatraju da ih čine obrazovanijim i moralnijima iako se ograđuju odgovorom da se djelomično slažu. Čitanje prilagođenih i izvornih tekstova također je podjednako zastupljeno kroz sve tri razine i tu je manji dio učenika koji se s tvrdnjom u potpunosti slaže, a veći dio je podijeljen između odgovora da se djelomično slažu ili uopće ne slažu s tvrdnjom. Učenici četvrtog razreda u najvećem dijelu povezuju terminologiju ostalih predmeta s klasičnim jezicima. Najmanje su u tome uspješni učenici prvog razreda zbog pomanjkanja vokabulara. Mitološke sadržaje vole učiti učenici svih grneracija i najmanji se broj učenika na ovom pitanju izjasnio da se s tvrdnjom ne slaže. Najveći je postotak i onih koji se s tvrdnjom u potpunosti slažu. Na kraju istraživanja postavljeno je pitanje o pristupu i metodama nastavnice  kao poticaj  na učenje i istraživanje učenika. Niži razredi su u visokom postotku odgovorili da ih nastavnica uspijeva motivirati na učenje i istraživanje, dok su viši to izrekli u  manjem postotku. Jako mali broj učenika se izjasnio da nastavnica to ne uspijeva. Činjenica je da je lakše potaknuti i motivirati učenike nižih razreda, jer se učenici četvrtog razreda u drugom polugodištu više usmjeravaju pripremama i predmetima koji su im potrebni za državnu maturu i buduće fakultete.

Kako klasične jezike učiniti privlačnima

Provedeno istraživanje potaknulo me je na to da razmislim na koji način poboljšati nastavu klasičnih jezika i kako ih učiniti privlačnima i motivirajućima učenicima. Smatram da je povratna informacija izrazito važna jer se na taj način nastava može unaprijediti. Sama po sebi nastava je interakcija učenika i nastavnika. Teško je danas uvjeriti učenike da će im biti korisno nešto što samo po sebi ne donosi opipljivu korist, a obogaćuje njihov unutarnji duh i daje širinu obrazovanja. Samo istraživanje  pokazalo je da  u nižim razredima  učenici djelomično smatraju da će im navedeni predmet biti koristan u svakodnevnom životu, dok se kod učenika četvrtog  razreda većina izjasnila da se u potpunosti slažu. Na kraju željela bih napomenuti da bi istraživanje provedeno u ovim razredima zasigurno dalo drugačije rezultate da se provelo u nekim drugim. Kao i u svemu, tako i u ovom istraživanju krajnji rezultat ovosi o mnogim čimbenicima od kojih su neki: zainteresiranost učenika za klasično obrazovanje, uspjeh samih učenika, mogućnost povlačenja korelacija s drugim nastavnim predmetima, struktura samog razreda…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *