SANUS PER AQUAM

PROJEKT SHE – ANTIČKA BAŠTINA U HRVATSKOJ

Jedna od tema kojima su se učenici bavili ove školske godine u okviru SHE projekta i predmeta Antička baština u Hrvatskoj jesu antičke terme u Hrvatskoj i utjecaj termalne vode na zdravlje.

Kako sami kažu, nadaju se da će dogodine nastaviti raditi na ovome projektu:

Pandemija nas je spriječila u nakani da posjetimo lokalitete s antičkim termama, prenesemo vam dojmove i znanja koja smo trebali prikupiti in situ (a i okupati se u nekim toplicama te isprobati učinkovitost termi na naša, stresom izmorena, tijela i duše). Nadamo se da ćemo sljedeće godine primijeniti i dublje istražiti stečena znanja.

U nastavku donosimo rezultate njihova ovogodišnjeg rada.

Antičke terme u Hrvatskoj i utjecaj termalnih voda na zdravlje

TERME SU VJEČNE

Antičke termne u mnogočemu podsjećaju na današnje “spa” iskustvo koje se može dobiti u hotelima. Kako se neki Rimljan prije dvije tisuće godina presvlačio u apoditeriju (svlačionici), tako se i mi na ulazu u dio hotela namijenjen spa-iskustvu presvlačimo u šlafrok. Kako su Rimljani prelazili iz vruće vode u hladnu i obratno tako i danas mnogi hoteli nude bazene različitih temperatura. Kako se mi hladimo hladnom vodom kako bismo se osvježili, tako bi se i Rimljani poškropili hladnom vodom nakon provođenja vremena u grijanoj prostoriji. Naravno, današnjega čovjeka ne masiraju robovi, već plaćeni profesionalci ali, svejedno, iako je antička kultura daleka prošlost, još uvijek (namjerno ili nenamjerno) pratimo njene običaje.

ARHITEKTURA ANTIČKIH TERMI

Kompleks rimske arhitekture u Varaždinskim toplicama (Aquae Iasae) Iz kataloga izložbe “Aquae Iasae”, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2015.

Antičke terme bile su javna kupališta u kojima su se na vrhuncu razvoja nalazili bazeni, vježbaonice, knjižnica, šetališta i drugo. Što se tiče samog kupališta, ono je obuhvaćalo svlačionice (apodyterium), prostorije s ugrijanim zrakom i toplim bazenom (tepidarium), vruću kupelj (caldarium), hladnu kupelj (frigidarium), bazene za plivanje na otvorenom (natatio), suhe i mokre saune (laconica/sudatoria) i vježbalište (palestrae). U termama su se ljudi voljeli i masirati ljekovitim uljima, sitnim pijeskom te čistiti prirodnim sapunima.

Somerseth, Engleska

Same terme grijane su podnim sustavom koji se zove hipokaust (lat. hypocaustum, grč. ὑπόκαυστον od  ὑπό = ispod i καυστός,3 = zagrijan, zapaljen) Pod prostorije se zagrijavao tako što je stajao na kamenim stupovima (lat. pilae), a zidovi pomoću glinenih cijevi koje su prolazile kroz njih (lat. tubuli). Kroz sve šupljine strujao je topli zrak iz središnjeg ložišta. Sustav su u svojim kupalištima koristili Grci, a Rimljani su ga usavršili.

Naziv su terme dobile po grčkoj riječi θερμός, 3 što znači “topao, vruć” te od toga τὰ θερμά; θέρμαι  “toplice” i latinskom terminu thermae sc. aquae. Najpoznatije i najveće terme u Rimskome carstvu bile su Karakaline, Trajanove i Dioklecijanovu terme.

Prostorije u termama bile su posložene prema redoslijedu uporabe, pa se prvo ulazilo u svlačionicu, odmah do nje nalazila se topla kupelj nakon koje je slijedila umjereno zagrijana posredna prostorija, nakon nje hladna kupelj te na samom kraju bazen za plivanje. Voda koja se dovodila akveduktima regulirala se slavinama i ventilima, a voda koja je služila za toplu kupelj tekla je do kotla gdje se zagrijavala.

ŽIVOT U TERMAMA

U termama se odvijao intenzivan kulturni i društveni život. Rimljani su obožavali terme i bogati su ih posjećivali svaki dan, a siromašni jednom tjedno. Žene su za korištenje sadržaja plaćale dvostruki iznos, djeca su se kupala besplatno, a ponekad su skromnija kupališta bila i besplatna. Ovisno o veličini, u termama je moglo boraviti od 300 do 1500 ljudi. U terme se odlazilo oko dva popodne i boravilo se tamo nekoliko sati. Nije bilo kupaćih kostima I kupalo se bez odjeće. Prostorije za muškarce i žene bile su odvojene, a ako ne, kupali su se naizmjenično prema rasporedu u određene dane.

Sve su ljudi obavljali u termama: poslovne sastanke, izložbe slika, političke rasprave, rasprave o filozofiji i umjetnosti, privatne razgovore, čitali knjige, bavili se sportom ili se jednostavno samo sunčali.

TERME U HRVATSKOJ

Karta prikazuje neke lokalitete s antičkim termama u Hrvatskoj.

Terme su pronađene i u grčkim kolonijama u Hrvatskoj, no stari su Rimljani u našim  krajevima sagradili većinu kupališta  s  hramovima  i  ostalim  pripadajućim  objektima. Neke  naše  toplice  (Varaždinske,  Istarske )  u  rimsko  su  doba doživjele  snažan  procvat  i  popularnost.  Tome  su  pridonijele  njihova ljekovitost,  pogodan  geografski  položaj  i  temperature.  U  srednjem  vijeku  ljudi  nisu poznavali  ljekovitost  termalnih  vrela  sve  do  13.  stoljeća.  U  16.  stoljeću  termalna  vrela postaju  sjedište  susreta.  Prve  kemijske  analize  termomineralnih  voda  potječu  kao dokazi  iz  19.  stoljeća.  Toplice  i  lječilišta  ponovno  dobivaju  zamah  osamdesetih  godina prošlog stoljeća.

Današnja su poznata lječilišta u Hrvatskoj Bizovac-Bizovačke toplice, Lipik, Istarske toplice, Ivanić Grad – Naftalan, Varaždinske Toplice, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Topusko, Daruvar-Daruvarske toplice, Rovinj, Crikvenica, Makarska, Nin, Opatija, Veli Lošinj, Vela Luka.

KORIST TERMALNIH VODA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Čak trećina svih poznatih enzima u ljudskom organizmu zahtijeva prisutnost metalnih iona, a mnogi od njih nalaze se upravo u termalnim vodama. Kupka pomaže u osnaživanju imunosnog sustava i rješavanju mnogih tegoba. Hidroterapija termalnim vodama postala je iznimno zanimljiva zbog blagotvornih učinaka. Sastojci poput cinka i bakra omogućuju protuupalno djelovanje koje rezultira regeneracijom kože. Smanjuje se i antiiritabilno djelovanje, crvenilo, umiruje i obnavlja nadraženu kožu, vraća vlagu suhoj i dehidriranoj koži opskrbljujući ju dovoljnom količinom vlage i svježine izvana. Prisutni silikati i minerali u termalnoj vodi štite kožu od djelovanja štetnih tvari čime smanjuju utjecaj UV zračenja, a ujedno potiču i obnavljanje kože. Termalna voda ublažava bolove koštano-mišićnog sustava tako što smanjuje napetost mišića, povećava gipkost i mišićnu snagu, popravlja cjelokupnu cirkulaciju organizma, ubrzava metabolizam i izlučuje toksine, osnažuje imunosni sustav tako što ga štiti od bakterija te pozitivno utječe na elastičnost i čvrstoću vezivnog tkiva. Uz sve navedeno ne čudi što plivanje u termalnoj vodi opušta endorfine, hormone sreće.

 

 

Moderne antičke terme u Barceloni, izgrađene po uzoru na rimske terme i kupališta.

Kemijski sastav varira od jedne termalne vode do druge, tako da još uvijek nema koncenzusa oko toga zašto je neka termalna voda bolja ili djelotvornija od druge.

Vodom do zdravlja, lat. Sanus per aquam, uzrečica je kojom su tijekom povijesti nastajale brojne spa-oaze. I zaista, voda se oduvijek smatrala izvorom života, zdravlja i blagostanja. Babilonski liječnici prakticirali su toplo-hladne kupke, Homer je u svojim djelima opisao liječenje nekih bolesti pomoću vodenih kupki, a i Galen je nekim pacijentima preporučivao hladne kupke.

Bibliografija:

Radovan Čepelak, dipl.ing., prof.dr.sc. Ankica Senta Marić, Damir Andabaka, dipl.ing. Rimske terme, funkcioniranje I njihova nalazišta u Hrvatskoj; Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Klanjec, Zagreb, 2013.

Rimske terme, Wikipedia https://sh.wikipedia.org/wiki/Rimske_terme

Terme- Hrvatska enciklopedija https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60946

Terme- Proleksis enciklopedija https://proleksis.lzmk.hr/48647/

Aqua Iasae: elitno rimsko lječilište- povijest.hr https://povijest.hr/drustvo/kultura/aquae-iasae-elitno-rimsko-ljeciliste/

Antički arheološki lokaliteti Republike Hrvatske http://baza.iarh.hr/public/locality/detail/561

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *